Da li bi ste radije kupili kuću ili vidjeli svijet? Kako se milenijalci nose sa dugovima.

Oni su bezbrižni, žive u trenutku i pretjerano troše na iskustva, umjesto da štede za budućnost: Da li je ova procjena takozvanih Milenijalaca tačna? Podaci od naplatioca dugova pokazuju da: Komplikovano je.

Image of a student sitting under a tree with their laptop, books and a coffee cup.
Laptop, kafa i minimalni prtljag: Milenijalci prolaze kroz život drugačije od generacije svojih roditelja.
„Kada sam ja pokušavao kupiti svoju prvu kuću, nisam kupovao pire od avokada koji košta 19, i kafe koje koštaju po 4 američka dolara”. Ova opaska Australskog poduzetnika nekretnina Tim Gurnera odaje sliku koju mnogi imaju o milenijalskoj generaciji: dvadeset-do tridesetgodišnjaci koji imaju laissez-faire poglede na život, posao, imovinu i troškove. Ali, da li se to ogleda u njihovim stvarnim zaduživačkim i potrošačkim navikama?

Zaista, sudeći po podacima Savjetodavne službe UK , zaduživanje mladih je rastući problem u Ujedinjenom Kraljevstvu. Između 2010. i 2012. godine, mladi ljudi u dobi od 15-24 godine imali su najviši odnos između neosiguranog duga i prihoda, od bilo koje druge dobne grupe, a utvrđen je i rast od 200% u njihovim zaduživanjima između 2006. i 2012. godine. Ovaj porast je preko deset puta veći od onoga šire populacije.

A kada se radi o otplaćivanju novca kojeg duguju, mišljenja variraju: 38% članova Njemačke asocijacije za naplatu potraživanja (BDIU) tvrde da su mladi vrlo lošije platiše od svojih starijih. 62% tvrdi da su mladi klijenti ili jednako ili više pouzdani sa svojim plaćanjem, tako da naplata potraživanja ne predstavlja poseban problem.

Na šta milenijalci vole trošiti svoj novac?

Pa koje su to stvari na koje „generacija avokado tosta” troši svoj novac i za koje uzimaju potrošačke kredite? Ako su klišeji istiniti, trebali bismo vidjeti razliku u poređenju sa generalnom populacijom. Po podacima EOS istraživanja o dugu iz 2017. godine, u zemljama kao što su Njemačka, Rusija i Sjedinjene Američke Države, mladi su dvostruko više voljni zadužiti se, to jeste, otplatom na rate platiti za auto ili motocikl, nego platiti svoje obrazovanje.

Kao uzrok dugovanja mladih, 81% BDIU članova krivi pretjerano trošenje na robu široke potrošnje.  Oni tvrde da mladi imaju problema sa internet trgovinama, pružaocima telekom usluga i fitness studijima,  dok odrasli, starosne dobi od 25 do 59 godina, imaju problema u otplati bankama, stambeno štednim zadrugama, preduzećima za snabdijevanje energijom i pružaocima telekom usluga.

Već vidimo da se pojavljuje šablon: mlađa generacija se više zadužuje, ali ne toliko da bi kupili kuću, nego više za trošenje na kratkoročne potrebe. Ova preferencija prema iskustvima je dokazana i u drugim istraživanjima.

Iskustva važnija od imovine

Po podacima iz istraživanja Ipsos obavljenog za Eventbrite, internet kompaniju koja se bavi prodajom karata, tri četvrtine intervjuisanih milenijalaca preferira iskustva - putovanje svijetom, posjetu koncertu, druženje sa prijateljima - nad imovinom. Njemački institut za istraživanje tržišta GfK, ovo i potvrđuje: od 2007. do 2017. godine, „uživanje u životu„ pomjerilo se sa desetog na treće mjesto u prioritetima milenijalaca. Međutim, istraživanje iz 2015. godine provedeno među milenijalcima, dalo je iznenađujuće rezultate.  Dok je karijera bila na šestom, putovanje se nalazilo na petom, a finansijska nezavisnost na visokom drugom mjestu.  

Razumljivo, milenijalci žele biti bez duga, baš kao i svi drugi. Iz izvještaja Banke Amerike saznajemo da ih je 35% zabrinuto da dovoljno ne štede.    Možda samo nisu u mogućnosti tako jednostavno postići finansijsku sigurnost: Stambene cijene koje su u brzom porastu u mnogim mjestima imaju za posljedicu to da se mladim ljudima dosta teže popeti na stambenu ljestvicu. Za druge, visoke cijene osnovnih stvari kao što su pametni telefoni,  bez kojih se je teško snaći u modernom svijetu, uzrokuju probleme. 

Ponekad se jednostavno radi o kupovanju hrane i plaćanju stanarine

Čak i u Njemačkoj, gdje studentske naknade praktično ne postoje, mnogi mladi uzimaju pozajmice da bi pokrili troškove života. Izvještaji njemačkih medija govore o studentima koji se zadužuju bez traženja prikladnih savjeta, ili koji su ograničeni u svojoj mogućnosti da pravilno izvagaju prednosti i nedostatke finansijskih opcija.  Kada ih kasnije opterete troškovi otplate, loše odluke u mladim godinama mogu imati dugoročne posljedice za ove dužnike i znatno im odložiti važne životne odluke: Teško je kupiti imovinu ili osnovati porodicu kada još uvijek morate otplaćivati dug.

Zato je finansijska pismenost, koja se tiče koncepata kao što su kredit i kamatne stope, kupovina na rate sa svojim depozitima i mjesečnim plaćanjima, otplata duga i budžeti, toliko važna.  Globalni centar za finansijsku pismenost (GFLEC) kaže da se isti princip odnosi i na milenijalce zaključujući: 'Milenijalcima nedostaju osnovne vještine koje su potrebne da se donesu razumne finansijske odluke.' Njihovi kreditori se slažu: 52% BDIU članova krive finansijsku nepismenost za zaduženost mladih, gdje se pogrešna osoba zadužuje u pogrešno vrijeme i pod pogrešnim uslovima. 
1. Before Call: The AI is running via the cloud and is connected to the VoIP systems.
2. During Call: Analysis and live feedback: How fast am I speaking, is my counterpart getting to say anything, how often am I using clichés? In addition, the conversation is being transcribed in real time.
3. After Call: The conversation is then available for analysis.

Živjeti za danas ili misliti o sutra?

Očito je da ovdje ima posla kojeg treba obaviti: Optimist bi mogao reći da, za dobro obrazovane milenijalce koji imaju mnogo godina pred sobom, nikada nije prekasno da započnu učenje o strukturisanju svojih finansija, praćenju i  upravljanju svojih troškova. U tom slučaju bi mogli imati oboje: i avokado tost i dom u kojem bi mogli uživati u tom tostu.