EOS Studija "Evropske platne prakse 2025":
Platni moral u Evropi nastavlja opadati.

Oko 18 milijardi računa se izdaje širom EU svake godine, ali platni moral u Evropi je u lošem stanju: Otprilike svaki četvrti račun se plaća kasno (19 posto) ili nikako (5 posto). Ovo pokazuje EOS studija „Evropske platne prakse 2025“, za koju je anketirano 2.200 finansijskih menadžera iz 11 zemalja.

U poređenju s drugim zemljama, platni moral je najviši u Njemačkoj, Švicarskoj i Francuskoj. Ovdje je 21, odnosno 22 posto plaćanja primljeno kasno ili je bilo nenaplativo. U Rumuniji, 29 posto neplatiša izmiruje svoje račune kasno ili nikako. To čini platni moral tamo najgorim u evropskom poređenju.

Kompanije prvenstveno navode kratkoročne probleme s likvidnošću svojih privatnih klijenata (54 posto) i zaboravnost (51 posto) kao razloge za kašnjenje plaćanja ili čak neplaćanje. Za poslovne klijente, uglavnom sumnjaju na neplaćanje od strane njihovih vlastitih klijenata (61 posto) i iskorištavanje dobavljačkih kredita (57 posto). Međutim, spori, nedigitalizovani procesi obrade (48 posto) također vjerovatno uzrokuju kašnjenja, prema ispitanicima. 43 posto vidi prezaduženost i insolventnost svojih poslovnih partnera kao uzrok neplaćenih računa.

Posebno izazovno za kompanije: Neki kupci očigledno ne plaćaju kasno greškom. Oko trećine kompanija pretpostavlja da i poslovni (31 posto) i privatni klijenti (34 posto) namjerno ne plaćaju svoje račune.

Kao rezultat lošeg platnog morala, evropske kompanije daju svojim kupcima manje vremena za izmirenje otvorenih računa. S prosjekom od 31 dana, postavljeni rok plaćanja je na najnižem nivou u desetogodišnjem trendu (poslovni i privatni kupci). Godine 2015. bio je još uvijek 34 dana, a 2022. čak 37 dana.

Privatnim kupcima u Evropi se daje u prosjeku samo 23 dana za plaćanje. Samo su španske kompanije velikodušnije: one dopuštaju relativno dug period od 31 dana. Poslovni kupci u Evropi imaju prosječan rok plaćanja od 36 dana, dakle 13 dana duže od privatnih kupaca.

Kašnjenja u plaćanju i neizvršenja nisu bez posljedica: Gotovo svaka druga kompanija navela je da je zbog toga pretrpjela gubitke profita (48 posto), a 46 posto je navelo da je to dovelo do viših kamatnih troškova. Za svaku petu kompaniju (22 posto), investicije su smanjene ili zaustavljene. U Francuskoj i Sloveniji, svaka peta kompanija je čak morala strahovati za svoj opstanak; evropski prosjek je 16 posto.

Eva Griewel, finansijska direktorica EOS Grupe: „Što duže kompanije moraju čekati na svoj novac, veća je vjerovatnoća da račun uopšte neće biti plaćen. U tom pogledu, platni moral je važan pokazatelj potencijalnih neplaćanja. Ako se broj takvih neplaćanja naglo poveća, to može dovesti same kompanije povjerioce u insolventnost, s posljedičnim negativnim efektima kao što je gubitak brojnih radnih mjesta.“

„Naša trenutna studija pokazuje da loš platni moral u Evropi predstavlja ozbiljan izazov za kompanije. Iako su obimi NPL-a (nenaplativih kredita) u bankama trenutno na niskom nivou, ne smijemo podcijeniti utjecaj odgođenih ili neizmirenih plaćanja. Kompanije bi se trebale pripremiti, jer ovaj razvoj postavlja visoke zahtjeve pred upravljanje likvidnošću kompanija“, upozorava izvršni direktor Marwin Ramcke.

Posljedice lošeg platnog morala za povjerioce mogu se ublažiti profesionalnim opominjanjem. Međutim, do sada samo manjina upravlja svojim potraživanjima uz vanjsku podršku. Nešto manje od trećine kompanija primjenjuje dvostruki pristup, rješavajući neizmirena plaćanja i interno i putem vanjskih pružatelja usluga. U prosjeku u Evropi, samo 7 posto dosljedno se oslanja na profesionalce u upravljanju potraživanjima.

„Za povjerioce širom svijeta, upravljanje potraživanjima postaje sve složenije i rizičnije, također zbog globalno neizvjesne situacije“, kaže Marwin Ramcke. S obzirom na opadajući platni moral njihovih kupaca, kompanije bi stoga trebale pažljivo procijeniti ekonomske rizike kašnjenja u plaćanju i neizvršenja te razmotriti saradnju s profesionalnim pružateljem usluga naplate dugova.