Otkrivanje prevara da, odluke o kreditima ne: potrošači povlače granicu za AI u bankarstvu
Hamburg, 17. novembar 2026
- 44 posto potrošača vjeruje AI-ju više nego bankarskom službeniku kada je riječ o prepoznavanju sumnjivih transakcija
- Prilikom podnošenja zahtjeva za kredit, međutim, 46 posto daje prednost ljudskom savjetniku, dok bi samo 24 posto povjerilo odluku AI-ju
- 80 posto potrošača želi da finansijske institucije objave svoje politike u vezi s AI-jem
Hoće li ljudi prihvatiti ili odbaciti vještačku inteligenciju u bankarstvu, u velikoj mjeri zavisi od toga kako se koristi. To je jedan od ključnih nalaza studije EOS Banking AI Barometer, nedavnog reprezentativnog istraživanja među potrošačima širom Evrope. Rezultati pokazuju da povjerenje u AI nije bezuslovno, nego zavisi od konkretne primjene.
„44 posto potrošača vjeruje AI-ju više nego bankarskom službeniku kada je riječ o prepoznavanju sumnjivih transakcija“, kaže Janusch Skubatz, Chief Information Security Officer EOS Grupe. Prema studiji, nijedna druga primjena ne postiže uporediv nivo povjerenja. „AI je dokazao svoju snagu u sprečavanju prevara. Može analizirati ogromne količine podataka i prepoznati obrasce. U drugim oblastima te su mogućnosti potrošačima manje očigledne“, objašnjava stručnjak za informacijsku sigurnost.
To je posebno vidljivo kod odluka o kreditima. Samo 24 posto ispitanika preferira da odluku donese AI kada traži kredit. Gotovo dvostruko više (46 posto) radije se oslanja na ljudskog savjetnika.
Studija nudi moguće objašnjenje za ove rezerve prema odlukama o kreditima koje donosi AI. Mnogi ispitanici imaju konkretne zabrinutosti u pogledu sposobnosti AI-ja da donosi ispravne prosudbe. „46 posto potrošača navodi rizik od grešaka ili pogrešnih odluka kao najveću brigu u vezi s AI-jem u korisničkoj podršci banaka, dok se 35 posto brine za zaštitu podataka. To jasno pokazuje da povjerenje u AI ne nastaje automatski“, kaže Skubatz. „Ko želi uspješno primijeniti AI, mora učiniti više od razvoja snažnih sistema. Mora uspostaviti okvir usklađen s uredbom AI Act i biti transparentan u pogledu načina upravljanja rizicima.“
Potrošači koji uopće ne vide rizike jasno su u manjini i čine samo 5 posto ispitanika.
Transparentnost i etički principi grade povjerenje
Kako pokazuje studija, skepticizam ne znači nužno odbacivanje. Potrošači svoje povjerenje vezuju za jasne uslove. Transparentnost pritom igra središnju ulogu. Više od tri četvrtine ispitanika (77 posto) smatra važnim da banke objave kada i kako koriste AI. Zahtjev za etičkim smjernicama još je izraženiji: 80 posto očekuje od finansijskih institucija transparentnost u pogledu njihovih politika i etičkih principa pri korištenju AI-ja.
Studija jasno pokazuje: snažne performanse AI-ja same po sebi nisu dovoljne da bi se steklo povjerenje potrošača. Oni očekuju razumljive procese, jasnu odgovornost i transparentnu komunikaciju o prilikama i rizicima ove tehnologije.